Jornalista: Jacinto Amaral Soares DNTT ‘LOHI’ ALDEIA MORIS FOUN KATAK ATU AUMENTA MIKROLETE 013 IHA TEMPU BADAK

Dili, 04 Fevereiru 2022 – Xefe Departamentu Rejistu Veíkulu, Diresaun Nasionál Transporte no Terestre (DNTT), Amandio do Rosário, hateten katak atu aumenta mikrolete númeru 013 presiza pedidu hosi komunidade no autoridade lokál sira atu nune’e parte DNTT bele ba halo survey ba fatin no route.

“Wainhira komunidade ne’ebe hela iha ne’eba ezije ona, mais-ou-menus liuhosi Xefe Aldeia ka Xefe Suku ruma, haruka karta ida mai iha DNTT katak fatin ida ne’e presiza duni transporte públiku ruma para komunidade sira atu asesu […] So ida ne’e mak bazeia ba sira-nia karta ne’e mai iha diresaun, ekipa ida bele ba survey fatin ne’e. So ida ne’e mak ita bele responde sira-nia nesesidade. Se ita ko’alia de’it dehan jalur 013 loke ne’e laiha faktus ida,” Amandio do Rosário hateten, ohin (03/02), iha nia knaar-fatin, Balide, Dili, nu’udar resposta ba jornalista Timor News nia pergunta kona-ba planu implementasaun mikrolete 013 ne’ebé iha 11 Agostu 2021 liuba Diretór DNTT Natalino do Rosário dehan ‘atu aumenta iha tempu badak’.

Iha momentu ne’eba Diretór DNTT dehan, ekipa halo hotu ona survey ba mikrolete 013 nia route, maibe Xefe Departamentu Rejistu Veíkulu Amandio do Rosário informa fali ohin katak DNTT seidauk halo survey.

“Deskulpa media, ha’u foin liga hela ba nia antes ita atu mai entrevista maibé nia dehan la’os survey, nia dehan (DNTT) la’o ba haree fatin. […] Ha’u telefone ba nia no nia dehan seidauk halo survey maibé ami la’o haree,” Xefe Departamentu ne’e dehan.

Maibe, iha 11 Agostu 2021 liubá Diretór DNTT Natalino do Rosário hateten ho klaru katak survey ba mikrolete 013 nia route halo hotu ona no DNTT mós rejista ona mikrolete 100 resin ne’ebé hakarak halo movimentu nu’udar mikrolete 013.

“Agora daudauk ita-nia maluk (mikrolete nia na’in) sira ne’ebé mak hato’o ona pedidu, balu direitamente mai iha DNTT, balu liuhosi ministériu ne’ebá, no pedidu (atu aumenta mikrolete 013 iha Dili) ne’ebé mak DNTT simu hamutuk 106 ka 107 hanesan ne’e. Tanba ne’e mak DNTT halo ona survey ba iha ponte foun (ponte Komoro III) ninian. Tuir planu ne’e atu tau mikrolete 013. Tanba ne’e route ne’e ami halo survey hotu ona, maibé pedidu (hosi mikrolete nia na’in sira) atu halo operasaun (ba 013) ne’ebé tama mai ne’e iha 100 resin kedas. [...] Tanba ne’e agora daudauk ami estuda hela. [...] Maibé lalais iha fulan ida ne’e nia laran bele realiza ona,” dehan Diretór DNTT iha momentu ne’ebá iha nia knaar-fatin, Dili.

Fonte: Timor News
Saúde
Moras Infesaun Respiratória Kontinua Rejista Barak Iha SS Komoro, Impaktu Hosi Rai-Rahun
Moras Infesaun Repiratória kontinua rejista barak iha SS Komoro, impaktu hosi rai-rahun.
Saúde
MS: Poluisaun Iha Timor-Leste Halo Kazu Moras Oioin Aumenta
MS konsidera poluisaun sai kauza ida ne’ebé hamosu moras oioin iha Timor-Leste.
Saúde
Iha 2021 Timor-Leste Rejista Ona Kazu Foun HIV-SIDA 192 Tanba Prostituisaun No Seksu Livre Buras
Kazu HIV-SIDA kontinua aumenta, Autoridade apela labele halo seksu livre sein sakramentu kaben.
Dezenvolvimentu
Governu Nia Implementasaun Programa ‘Uma Kbiit-Laek’ Atinje 3.7%
Implementasaun programa uma kbiit-laek iha teritóriu nasionál atinje 3.7%.
Polítika
Kamboja Iha Komitmentu ba Vou Direitu Entre Kamboja No Timor-Leste
Kamboja iha komitmentu bo’ot atu iha aviaun ida ne’ebé semo direita hosi Kamboja mai iha Timor-Leste.
Teknolojia
Google Anúnsia Bard AI Hodi Responde ba ChatGPT
Google anúnsia teknolojia intelijénsia-artifisial ida hanaran Bard ne'ebé sei kompete diretamente ho rivál ChatGPT.
Internasionál
Otto Addo: Ronaldo Hetan Prezente Espesiál Ida Hosi Arbitru
Iha realidade Ronaldo-nia golu ne’e nu’udar prezente espesiál ida hosi arbitru.
Sosiál
Xefe suku Aitemua husik hela ninia responsabilidade hodi ba tiha servisu iha Austrália
Xefe suku Aitemua, Valente Soares husik hela ninia responsabilidade hodi ba tiha servisu iha Austrália la ho koñesimentu hosi autoridade postu no munisipál sira.
Polítika
Investór Internasionál Sira iha Interese Atu Investe iha Baukau
Investidór internasionál sira haree ona fatin iha Baukau hodi halo investimentu iha área sira hanesan aeroportu, turizmu, otelaria, sentru negósiu, bankária, ospitál, no seluk tán.
Polítika
Primeiru-Ministru: Polítika, Sustentabilidade, no Produtividade
Ita bele halo reforma iha administarasaun estadu no administrasaun públika sé partidu sira halo polítika la’os de'it para atu hetan eleisoins ba tinan lima mas atu evita nasaun hakoi-an.
Sosiál
Manufahi Loke Feira Fulan Ida Hodi Komemora Dékada Ida Selebrasaun Ofisiál Revolusaun Manufahi 1912
Administradór Manufahi halo abertura ba feira selebrasaun ofisiál dékada ida no tinan atus-ida funu revolusaun Manufahi 1912 iha Luak, Manufahi.
Dezenvolvimentu
Abertura Forum Juventude Pra-Akampamentu Kompetisaun Negósiu Inovativu III Ba Rejiaun Leste
Governu no UNDP halo abertura ba forum foinsa’e pra-akampamentu Kompetisaun Negósiu Inovativu III MTCI 2022 ba Rejiaun Leste iha Baukau.
Polítika
Implementasaun PED Durante Períodu 2011-2020 Atinji De’it 26% Tanba Kuaze Metade Laiha Sasukat
Implementasaun hosi metas ne’ebé define ba faze I (2011-2015) no faze II (2015-2020) PED nian atinje deit 26% tanba kuaze metade hosi metas jerál liu no la iha sasukat.
Polítika
Feto Nu’udar Ajente Transformasaun no Mudansa
Primeiru-Ministru: Feto Nu’udar Ajente Transformasaun no Mudansa iha Família, Servisu Fatin, no komunidade.
Seguransa
Servisu Migrasaun Sosializa Lei Migrasaun Hodi Prevene Krime Tráfiku Umanu no Krimi Organizadu
Servisu Migrasaun ho IOM sosializa lei migrasaun no azilu iha RAEOA.
Polítika
SEFOPE Despede Timor-oan Na’in-23 Hodi ba Servisu iha Austrália
Família hosi Timor-oan na’in-23 ne’ebé atu ba servisu iha Australia liuhosi programa PALM partisipa serimónia despedida no asina deklarasaun ho SEFOPE.