FETO NU’UDAR AJENTE TRANSFORMASAUN NO MUDANSA

Dili, 3 Novembru 2022 - Primeiru Ministru, Taur Matan Ruak, iha okaziaun selebrasaun loron nasionál ba feto ne’ebé monu iha loron 3 fulan Novembru, hodi husik hela mensajén ba povu sira iha Timor-Leste katak feto-nia papel importante iha istória luta ba ukun-an no iha prosesu dezenvolvimentu nasionál. 

“Loron ohin, loron espesiál ba inan-feton sira iha Timor-Leste, loron ne’ebé Governu deside nu’udar Loron Nasionál ba Feto iha Timor-Leste, koinsidénsia ho loron mate eroína bo’ot, Maria Tapó, nu’udar onra ba feto timoroan hotu-hotu ne’ebé ho dedikasaun tomak no brani hodi hamriik hamutuk ho asuwa’in mane sira iha luta kontra okupasaun estranjeira durante tinan 24 nia laran, ne’ebé ikus mai ita sai duni nasaun ida livre no independente. Loron 3 Novembru nu’udar loron reflesaun atu ita reflete kona-ba importánsia papel ita-nia inan-feton sira nian iha prosesu dezenvolvimentu nasionál, ne’ebé inan-feton sira dezempeña hahú kedas iha tempu luta.”

Primeiru Ministru mos realsa katak feto nu’udar  ajente transformasaun no mudansa iha família, eskola, servisu fatin, no komunidade.

“Iha dezafiu barak, ita konta ho inan-feton sira hanesan ajente transformasaun no mudansa, iha família, eskola, iha servisu-fatin, empreza, no komunidade sira. Feto hotu-hotu, liuliu feto sira hanesan dirijente ho reprezentatividade iha lideransa, aleinde kontribui ho kapasidade no koñesimentu sientífiku, étiku no morál sira ne’ebé aumenta beibeik ba igualdade jéneru nian, sai mós nu’udar protagonista no na’in ba polítika públika kona-ba lejitimidade demokrátika, governasaun di’ak no dezenvolvimentu ne’ebé sustentável liu. Ba inan-feton nasionál hotu ne’ebé ohin, selebra Loron Nasionál Feto nian, loron festivu ba empoderamentu femininu. Governu daualuk ida ne’e kompremitidu tau ema nu’udar sentru ba dezenvolvimentu, nune’e sei halo esforsu hodi involve inan-feton sira iha prosesu ba dezenvolvimentu ita-nia rain nian.

Nu’udar mensajén ikus, Primeiru Ministru lori Governu Konstitusionál Daualuk nia-naran fó saudasaun espesiál ba inan-feton sira iha Timor-Leste laran tomak, ho votu saúde di’ak no susesu iha família, akadémiku, profisionál no sosiál.

Fonte: Mídia Gabinete do Primeiro-Ministro (GPM)
Saúde
HNGV Rejista Kazu Moras Denge Barak Relasiona Ho Tempu Udan
HNGV rejista kazu moras denge barak relasiona ho tempu udan.
Seguransa
Governu Sei Rekruta Membru PNTL Foun Na'in-450 iha Tinan 2024
Governu liuhosi ministériu interiór sei rekruta membru PNTL foun hamutuk na'in-450 iha tinan 2024 hodi reforsa liután seguransa iha rai laran.
Polítika
MSSI Tau Prioridade ba Asuntu EhD no Idozu iha Orsamentu 2024
MSSI tau prioridade ba asuntu ema ho defisiénsia, idozu, no direitu ba labarik iha orsamentu jerál tinan 2024 ninian.
Justisa
ANTI Timor-Leste Kontra Makaas Prabowo nia Kandidatura ba Eleisaun Prezidensiál 2024
ANTI husu ba eleitór Indonézia atu lalika fó votus ba Prabowo Subianto no ba komunidade internasionál atu kaer nia hodi responsabiliza violasaun direitu umanu ne’ebé nia komete iha pasadu.
Seguransa
Governu Sei Rekruta Membru PNTL Foun Na'in-450 iha Tinan 2024
Governu liuhosi ministériu interiór sei rekruta membru PNTL foun hamutuk na'in-450 iha tinan 2024 hodi reforsa liután seguransa iha rai laran.
Edukasaun
UNTL ho INFORDEPE Realiza Formasaun Baxarelatu ba Profesór Na'in-1.275 iha Territóriu Nasionál
UNTL Koopera ho INFORDEPE hodi realiza formasaun baxarelatu ba profesór hamutuk na'in-1.275 iha territóriu nasionál.
Justisa
ANTI Timor-Leste Kontra Makaas Prabowo nia Kandidatura ba Eleisaun Prezidensiál 2024
ANTI husu ba eleitór Indonézia atu lalika fó votus ba Prabowo Subianto no ba komunidade internasionál atu kaer nia hodi responsabiliza violasaun direitu umanu ne’ebé nia komete iha pasadu.
Justisa
Xanana: Kuandu Imi Hasai Populasaun Sira Nia Sasan Arbiru, Ha’u Prontu Toba iha Ne’e
PM Xanana hateten ba juíz sira TDD katak kuandu sira-nia desizaun kontra ona direitu umanu hodi hasai no soe arbiru populasaun sira-nia sasan, nia prontu toba iha fatin refere.
Polítika
MSSI Tau Prioridade ba Asuntu EhD no Idozu iha Orsamentu 2024
MSSI tau prioridade ba asuntu ema ho defisiénsia, idozu, no direitu ba labarik iha orsamentu jerál tinan 2024 ninian.
Sosiál
Komunidade Balu ba Hariis Fali iha Bee Matan Tohumeta, BTL Sei Haruka Karta ba PNTL
BTL, EP sei haruka karta ba PNTL hodi asegura bee matan Tohumeta hodi evita komunidade sira labele ba hariis tan iha ne'ebá iha futuru.
Edukasaun
Xanana Husu ba Bispu Na'in Tolu Hodi Halo Mudansa ba Sistema Edukasaun Iha UCT
PM Xanana husu ba Bispu na'in tolu hodi halo mudansa ba sistema edukasaun iha UCT atu bele diferente ho universidade no institutu superiór sira seluk.
Edukasaun
Ministériu Edukasaun Sei Harii Eskola Primária Ida iha Aldeia Ilatbote
Ministériu Edukasaun sei harii eskola Primária ida iha aldeia Ilatbote, Kailaku hodi fasilita estudante sira iha aldeia refere bele asesu ba iha eskola ne'ebé mak besik.
Seguransa
Ekipa Konjunta PNTL Kaptura Suspetu Na'in Rua Ne'ebé Na'ok Laptop Iha Dili
Ekipa konjunta hosi PNTL kaptura suspeitu hamutuk na'in rua ne'ebé mak komete iha kazu na'ok laptop iha Dili.
Sosiál
Ahi Han Motuk Komunidade Ida nia Uma iha Suku Grotu
Ahi han motuk uma komunidade ida iha suku Grotu postu adminístrativu Same munisípiu Manufahi.
Edukasaun
ME Halo Abertura ba Levantamentu Dadus Profesór Sira Nian iha Territóriu Nasionál
ME halo abertura levantamentu dadus profesór sira-nian iha munisípiu hotu inklui RAEOA.
Seguransa
MI Planeia Reabilita Eskuadra no Harii Kuartél PNTL iha Munisípiu Aileu
MI planeia reabilita eskuadra no harii kuartél PNTL iha munisípiu Aileu hodi PNTL sira iha munisípiu refere bele hala'o sira-nia servisu ho di'ak liután.