IMPLEMENTASAUN PED DURANTE PERÍODU 2011-2020 ATINJI DE’IT 26% TANBA KUAZE METADE LAIHA SASUKAT

Dili, 04 Novembru 2002 - Governu konstitusionál daualu halo aprezentasaun reajustamentu planu estratéjiku dezenvolvimentu (PED) tinan 2011-2030 no no rezultadu avaliasaun ba ninia implementasaun ne’ebé halo tiha ona, ba partidu polítiku sira ne’ebé hamahon-an iha plataforma entedimentu – FRETILIN, PLP, no Khunto – iha Salaun Nobre, Ministériu Negósiu Estranjeiru no kooperasaun, iha Praia dos Coqueiros.

Objetivu reajustamentu PED ne’e tanba ninia implementasaun liu tiha ona tinan sanulu no avaliasaun hatudu katak PED falta rigor iha ninia implementasaun. Ida ne’e tanba implementasaun hosi metas ne’ebé define ba faze I (2011-2015) no faze II (2015-2020) PED nian atinje deit 26%.

Tuir avaliasaun ne’ebé halo tiha ona, metas hirak ne’e la atinje tanba alokasaun orsamentu limitadu ka la konsistente, rekursu umanu menus, metas balun ambisiozu no kuaze metade hosi metas jerál liu no la iha sasukat, no PED la instrumentaliza ba planu operasionál, monitorizasaun no avaliasaun tanba la iha ierarkia kauza efeitu. 

Prosesu reajustamentu PED lidera hosi Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, no  planu ne’ebé reajusta tiha ona ne’e sei sai matadalan ba dezenvolvimentu nasionál. Ho nune’e, ekipa téknika halo konsultasaun públika iha nivel oioin, hanesan ho titular no membru órgaun soberania, eis-titular, líder nasionál, akadémiku, konfisaun relijiozu, organizasaun sosiedade sivíl, setór privadu no seluseluk tán, inklui mós grupu komunitáriu hosi munisípiu 13, inklui mós RAEOA.

Ho opiniaun konsensual, iha prosesu konsultasaun públika ampla ba prosesu reajustamentu medida estratéjika sira, líder nasionál no reprezentante povu sira hato’o rekomendasaun sira tuir mai:

(1) Garante estabilidade no kontinuidade implementasaun PED ne’ebé reajusta ona ba futuru, tanba durante ne’e dezafiu boot ida mak deskontinuidade ba prosesu dezenvolvimentu. Presiza lei ida hodi vinkula no garante ninia implementasaun.  (2) Tamba tinan rua-nulu hafoin independénsia, ita la konsege hadi’a sistema edukasaun no saúde, dezenvolvimentu agrikultura no infraestrutura báziku sira, hanesan bee no saneamentu, estrada no ponte sira. Ho nune’e reajustamentu PED ne’e tenke mai hatán ba diretu fundamental ba moris nian, hanesan saúde, edukasaun, asesu ekonómika atu moris ho dignu. 

Fonte: Gabinete do Vice PM e Ministro do Plano e Ordenamento - José Maria dos Reis
Edukasaun
Profesór liu Rihun Sanulu sei Hetan Direitu Subsídiu Transporte Dolar 25 Kada Fulan
Profesór liu rihun sanulu sei hetan direitu ba subsídiu transporte dolar 25 kada fulan hodi apoiu sira iha prosesu aprendizajen nian.
Edukasaun
ME La Hapara Profesór Kontratadu Na'in-1.449 Maibé Sei Esforsu Hodi Valoriza Bazeia ba DL Nu. 31/2023, 31 Maiu
ME esforsu hela atu rezolve iha tempu badak preokupasaun profesór kontratadu hamutuk na'in-1.449 tuir dekretu lei nu. 31/2023, 31 Maiu.
Polítika
SEFOPE Realiza Teste Abilidade iha Área Fábrika ba Joven Na'in-490
SEFOPE realiza teste abilidade iha área fábrika ba joven hamutuk na'in-490 ne'ebé pasa tiha ona ezame lian Korea.
Dezenvolvimentu
Governu Husu JICA nia Apoiu Hodi Implementa Zona Komérsiu Livre no Parke Industriál
Governu liuhosi MCI husu ba JICA hodi fó asisténsia ba estudu viabilidade enkuadramentu legál kona-ba komérsiu livre no parke nasionál.
Dezenvolvimentu
Governu Husu JICA nia Apoiu Hodi Implementa Zona Komérsiu Livre no Parke Industriál
Governu liuhosi MCI husu ba JICA hodi fó asisténsia ba estudu viabilidade enkuadramentu legál kona-ba komérsiu livre no parke nasionál.
Edukasaun
Estudante Hamutuk Rihun 57 Sei Tuir Ezame Nasionál Iha Fulan Outubru 2023
Estudante hosi ensinu báziku to'o ensinu sekundáriu tékniku vokasionál hamutuk rihun 57 sei tuir ezame nasionál iha loron 16 fulan Outubru tinan 2023.
Agrikultura
Filipina Hakarak Hasa'e Produsaun Agríkola Iha Timor-Leste Liuhosi Nia Produtu Adubu Orgánika “Amo”
Filipina hakarak hasa'e produsaun agríkola no fó benefísiu ba agrikultór sira iha Timor-Leste liuhosi nia produtu adubu orgánika ho naran "Amo".
Edukasaun
ME La Hapara Profesór Kontratadu Na'in-1.449 Maibé Sei Esforsu Hodi Valoriza Bazeia ba DL Nu. 31/2023, 31 Maiu
ME esforsu hela atu rezolve iha tempu badak preokupasaun profesór kontratadu hamutuk na'in-1.449 tuir dekretu lei nu. 31/2023, 31 Maiu.
Dezenvolvimentu
Governu Austrália no Timor-Leste Sei Kontinua Diskute Projetu Greater Sunrise iha Tinan 2024
Governu Austrália iha kompromisu hodi apoia Timor-Leste atu dezenvolve projetu Greater Sunrise.
Polítika
SEFOPE Realiza Teste Abilidade iha Área Fábrika ba Joven Na'in-490
SEFOPE realiza teste abilidade iha área fábrika ba joven hamutuk na'in-490 ne'ebé pasa tiha ona ezame lian Korea.
Agrikultura
Governu Xina Planeia Sei Fornese Mákina Agrikultura no Harii Sentru Prosesamentu Naan Iha Munisípiu Haat
Governu Xina Planeia sei fornese mákina agrikultura no harii sentru prosesamentu naan iha munisípiu Manatutu, Manufahi, Ainaru no Kovalima.
Desportu
Atleta Timoroan Na'in-58 Sei Partisipa iha ASIAN Games ba Dala-19 iha Hangzhou Xina
Atleta Timoroan hamutuk na'in-58 kompostu hosi mane na'in-34 no feto-24 sei reprezenta Timor-Leste hodi partisipa iha ASIAN games ba dala-19 iha Hangzhou Xina.
Polítika
SEEAS Husu Apoiu ba PLN Indonézia Hodi Kapasita EDTL Nia Tékniku Sira
SEEAS husu apoiu ba PLN Indonézia atu fó formasaun espesífiku iha área eletrisidade nian hodi fó kapasitasaun téknika ba funsionáriu EDTL sira.
Dezenvolvimentu
Empreza CCECC hosi Xina Prontu Dezenvolve Timor-Leste nia Setór Infraestrutura
Empreza Enjeñaria Konstrusaun Sívil hosi Xina (CCECC, sigla inglés) prontu apoia Timor-Leste hodi dezenvolve setór infraestrutura.
Sosiál
INDDICA Sei Koopera ho Prezidénsia Repúblika Hodi Fó Advokásia ba Problema Traballu Infantíl Iha Timor-Leste
INDDICA sei koopera ho Prezidénsia Repúblika hodi fó advokásia ba problema traballu infantíl iha Timor-Leste, liuliu haree ba labarik kiik sira ne'ebé mak fa'an sasán iha estrada ibun no merkadu sira.
Polítika
SEF Kompromete hodi Kria Kondisaun Di'ak ba Guarda Floresta Sira
SEF sei kria kondisaun ne'ebé di'ak ba guarda floresta sira hodi sira bele hala'o sira-nia responsabilidade ho didi'ak.