RAMOS-HORTA DESTAKA PROGRESU NASIONÁL BA REPREZENTANTE DIPLOMÁTIKU SIRA

Dili, 19 Fevereiru 2025 - Prezidente repúblika, José Ramos-Horta, destaka Timor-Leste nia progresu sira durante ne'e ba reprezentante diplomátiku sira, iha ninia diskursu serimónia resesaun diplomátika 2025, iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, Dili.

Ramos-Horta hateten katak Timor-Leste nu’udar nasaun demokrátiku liu iha Ázia ne’ebé hetan klasifikasaun 10.º iha nível mundiál iha liberdade imprensa no relata mós nasaun-nia susesu hodi sai membru Organizasaun Mundiál Komérsiu nian iha tinan 2024.

Ramos-Horta destaka mós progresu dezenvolvimentu notável sira seluk, inklui aumentu ba númeru profisionál saúde sira hosi médiku na'in-21 iha 2002 ba besik 1,300 to'o ohin loron, no kreximentu hosi ensinu superiór ho universidade 17 ne'ebé agora konsege akumula estudante sira maizumenus to'o 60,000. Nia subliña mós responsabilidade fiskál nasaun nian ho proporsaun dívida ba PIB 16% no investimentu infraestrutura signifikativu sira, hanesan dezenvolvimentu iha setór enerjia ho dolár millaun 400 ne'ebé atinje tiha ona besik 100% hosi teritóriu nasionál.

Eventu importante ida seluk mak Papa Francisco nia vizita mai Timor-Leste iha 2024, ne’ebé Ramos-Horta konsidera nu’udar transformadora ba nasaun, reflete nasaun-nia kapasidade organizasionál hodi hametin nia pozisaun internasionál, no reforsa preparasaun hodi sai membru ba ASEAN iha tinan 2025.

Serimónia resesaun konklui ho espozisaun textil no pintura Tais ne’ebé hetan rekoñesimentu hosi UNESCO no vizita ba Lauhata iha Munisípiu Likisá, hodi promove produtu lokál no fatin turístiku sira ba komunidade internasionál.

Fonte: Mídia Presidente da Repúblika (PR)
Polítika
Ramos-Horta Destaka Progresu Nasionál ba Reprezentante Diplomátiku Sira
Ramos-Horta destaka progresu dezenvolvimentu nasionál ba reprezentante diplomátiku sira. Progresu sira inklui iha setór estratéjiku sira hanesan saúde, edukasaun no infraestrutura.
Negósiu
Estela: Ezisténsia Laletek Nanis Domin Ajuda Ona Hodi Hasa’e Ami-Nia Rendimentu
Estela da Rosa hateten katak fatin turístiku Laletek Nanis Domin ajuda ona hasa’e sira-nia rendimentu negósiu nian.
Seguransa
Governu Sei Rekruta Membru PNTL Foun Na'in-450 iha Tinan 2024
Governu liuhosi ministériu interiór sei rekruta membru PNTL foun hamutuk na'in-450 iha tinan 2024 hodi reforsa liután seguransa iha rai laran.
Polítika
MSSI Tau Prioridade ba Asuntu EhD no Idozu iha Orsamentu 2024
MSSI tau prioridade ba asuntu ema ho defisiénsia, idozu, no direitu ba labarik iha orsamentu jerál tinan 2024 ninian.
Polítika
Ramos-Horta Destaka Progresu Nasionál ba Reprezentante Diplomátiku Sira
Ramos-Horta destaka progresu dezenvolvimentu nasionál ba reprezentante diplomátiku sira. Progresu sira inklui iha setór estratéjiku sira hanesan saúde, edukasaun no infraestrutura.
Negósiu
Estela: Ezisténsia Laletek Nanis Domin Ajuda Ona Hodi Hasa’e Ami-Nia Rendimentu
Estela da Rosa hateten katak fatin turístiku Laletek Nanis Domin ajuda ona hasa’e sira-nia rendimentu negósiu nian.
Seguransa
Governu Sei Rekruta Membru PNTL Foun Na'in-450 iha Tinan 2024
Governu liuhosi ministériu interiór sei rekruta membru PNTL foun hamutuk na'in-450 iha tinan 2024 hodi reforsa liután seguransa iha rai laran.
Edukasaun
UNTL ho INFORDEPE Realiza Formasaun Baxarelatu ba Profesór Na'in-1.275 iha Territóriu Nasionál
UNTL Koopera ho INFORDEPE hodi realiza formasaun baxarelatu ba profesór hamutuk na'in-1.275 iha territóriu nasionál.
Justisa
ANTI Timor-Leste Kontra Makaas Prabowo nia Kandidatura ba Eleisaun Prezidensiál 2024
ANTI husu ba eleitór Indonézia atu lalika fó votus ba Prabowo Subianto no ba komunidade internasionál atu kaer nia hodi responsabiliza violasaun direitu umanu ne’ebé nia komete iha pasadu.
Justisa
Xanana: Kuandu Imi Hasai Populasaun Sira Nia Sasan Arbiru, Ha’u Prontu Toba iha Ne’e
PM Xanana hateten ba juíz sira TDD katak kuandu sira-nia desizaun kontra ona direitu umanu hodi hasai no soe arbiru populasaun sira-nia sasan, nia prontu toba iha fatin refere.
Polítika
MSSI Tau Prioridade ba Asuntu EhD no Idozu iha Orsamentu 2024
MSSI tau prioridade ba asuntu ema ho defisiénsia, idozu, no direitu ba labarik iha orsamentu jerál tinan 2024 ninian.
Sosiál
Komunidade Balu ba Hariis Fali iha Bee Matan Tohumeta, BTL Sei Haruka Karta ba PNTL
BTL, EP sei haruka karta ba PNTL hodi asegura bee matan Tohumeta hodi evita komunidade sira labele ba hariis tan iha ne'ebá iha futuru.
Edukasaun
Xanana Husu ba Bispu Na'in Tolu Hodi Halo Mudansa ba Sistema Edukasaun Iha UCT
PM Xanana husu ba Bispu na'in tolu hodi halo mudansa ba sistema edukasaun iha UCT atu bele diferente ho universidade no institutu superiór sira seluk.
Edukasaun
Ministériu Edukasaun Sei Harii Eskola Primária Ida iha Aldeia Ilatbote
Ministériu Edukasaun sei harii eskola Primária ida iha aldeia Ilatbote, Kailaku hodi fasilita estudante sira iha aldeia refere bele asesu ba iha eskola ne'ebé mak besik.
Seguransa
Ekipa Konjunta PNTL Kaptura Suspetu Na'in Rua Ne'ebé Na'ok Laptop Iha Dili
Ekipa konjunta hosi PNTL kaptura suspeitu hamutuk na'in rua ne'ebé mak komete iha kazu na'ok laptop iha Dili.
Sosiál
Ahi Han Motuk Komunidade Ida nia Uma iha Suku Grotu
Ahi han motuk uma komunidade ida iha suku Grotu postu adminístrativu Same munisípiu Manufahi.