Semi-Prezidensializmu Ho Multipartidarizmu Iha Timór Ladún Kontribui Ba Estabilidade Governativa

Haree ba situasaun sira-ne’e bele halo reforma polítika, semiprezidensializmu ba Prezidensializmu. Fasil ba Timór adota prezidensialismu tanba populasaun uitoan, mentalidade la dauk natoon lida ho diferensa sira, sei kesi metin ho istória, tradisaun nst.

Ita bele iha konsensu adota sistema Prezidensializmu, iha parte balun ne’ebé afavór mak, haree ba realidade, ezemplu Prezidente mak propoin nia membru governu no nia mak nomeia. Prezidente reprezenta Estadu iha rai-li’ur no iha rai-laran reprezenta governu (xefe órgaun ezekutivu). Sei la iha impase polítika nabanaba hodi hamosu krize, tanba hosi parlamentu halo kontrolu ba governu, sei halo ho kontrolu objetivu, jurídika, maski parlamentu ho governu iha diverjénsias polítikas, la satisfeitu kondusaun, politika governu nian, maibé parlamentu la naran hatun governu se bainhira governu la komete krime de responsabilidade. Iha-ne’e, prezidente/governu presiza de’it kbiit negosiasaun atu konvense iha parlamentu hodi afavór ba projeitu governu nian. Ha’u hanoin, klaru ke sistema ida la perfeitu maibé haree ba realidade Timór nian hanesan nasaun foun ne’ebé mai ho istória ne’ebé la hanesan ho nasaun seluk.

Bele lee artigu kompletu iha nee!

Autór: #Tomas Nunes
Notísia Ikus