ANTI TIMOR-LESTE KONTRA MAKAAS PRABOWO NIA KANDIDATURA BA ELEISAUN PREZIDENSIÁL 2024

Dili, 10 Novembru 2023 - Liuhosi konferensia imprensa, Aliansa Nasionál ba Tribunál Internasionál (ANTI) ne’ebé kompostu hosi sosiedade sivíl, sobrevivente, vítima no família vítima sira masakre pasadu nian, kontra makaas eis-Jenerál Prabowo Subianto ne’ebé kandidata-an ona hodi konkore ba eleisaun prezidensiál Indonézia tinan 2024.

ANTI konsidera Prabowo nu’udar elementu xave ne’ebé dezeña eventu no akontesimentu trájiku, kruél, dezumanu, no krime ne’ebé kontra umanidade no violasaun direitu umanu organizadu no sistemátiku durante okupasaun Indonézia iha Timor-Leste. ANTI hateten katak durante dekáde rua liu ona vítima no família vítima sira iha Timor-Leste kontinua ezije no konsistente hein hela lialoos no justisa ba Timor-Leste hosi Indonezia no komunidade internasionál liuliu membru sira Konsellu Seguransa ONU nian.

ANTI deklara katak durante iha rejime Soeharto nia ukun, Prabowo Subianto envolve iha masakre no violasaun direitu umanus sira iha Timor-Leste hanesan masakre Kraras iha 1983, masakre Santa Cruz iha 1991, no mílisia iha 1999.

Nune’e, ANTI husu ba eleitór Indonézia atu lalika fó votus ba Prabowo, ba komunidade internasionál atu halo presaun no influénsia ba organizasaun direitu umanu iha Indonézia atu prevene kriminozu sira hetan oportunidade ba ukun, no atu kaer Prabowo hodi responsabiliza ba aktu violasaun direitu umanu sira ne’ebé nia komete iha pasadu.

Prabowo Subianto hamutuk ho Gibran Rakabumi Raka (oan mane bo'ot hosi atuál Prezidente Indonézia, Joko Widodo) ofisialmente aprezenta ona sira-nia kandidatura ba iha Komisaun Nasionál Eleisoens (KPU, sigla Indonézia) iha 25 Outubru 2023 hodi konkorre ba iha eleisaun prezidensiál Indonézia tinan 2024 ba periodu 2024-2029. 

Fonte: Asosiasaun HAK Timor-Leste
Negósiu
Inácia: Lixu La'os Problema De'it, Maibé Bele Sai Mós Solusaun Bainhira Ita Bele Transforma Ba Ekonomia Ne’ebé Di’ak
Vise-Ministra Turizmu Komunitária Kulturál, Inácia da Conceição Teixeira hateten katak lixu la'os problema de'it, maibé bele sai mós solusaun bainhira ita bele transforma ba ekonomia ne’ebé di’ak
Saúde
Moras Infesaun Respiratória Kontinua Rejista Barak Iha SS Komoro, Impaktu Hosi Rai-Rahun
Moras Infesaun Repiratória kontinua rejista barak iha SS Komoro, impaktu hosi rai-rahun.
Polítika
MSSI Tau Prioridade ba Asuntu EhD no Idozu iha Orsamentu 2024
MSSI tau prioridade ba asuntu ema ho defisiénsia, idozu, no direitu ba labarik iha orsamentu jerál tinan 2024 ninian.
Dezenvolvimentu
ANATL E.P Hala’o Side Survei Ba Konstrusaun Mini Aeroportu Rejionál Ladiki-Same
ANATL, E.P hala’o side survei ba konstrusaun mini aeroportu rejionál Ladiki, Same.
Seguransa
Governu Sei Rekruta Membru PNTL Foun Na'in-450 iha Tinan 2024
Governu liuhosi ministériu interiór sei rekruta membru PNTL foun hamutuk na'in-450 iha tinan 2024 hodi reforsa liután seguransa iha rai laran.
Edukasaun
UNTL ho INFORDEPE Realiza Formasaun Baxarelatu ba Profesór Na'in-1.275 iha Territóriu Nasionál
UNTL Koopera ho INFORDEPE hodi realiza formasaun baxarelatu ba profesór hamutuk na'in-1.275 iha territóriu nasionál.
Justisa
ANTI Timor-Leste Kontra Makaas Prabowo nia Kandidatura ba Eleisaun Prezidensiál 2024
ANTI husu ba eleitór Indonézia atu lalika fó votus ba Prabowo Subianto no ba komunidade internasionál atu kaer nia hodi responsabiliza violasaun direitu umanu ne’ebé nia komete iha pasadu.
Justisa
Xanana: Kuandu Imi Hasai Populasaun Sira Nia Sasan Arbiru, Ha’u Prontu Toba iha Ne’e
PM Xanana hateten ba juíz sira TDD katak kuandu sira-nia desizaun kontra ona direitu umanu hodi hasai no soe arbiru populasaun sira-nia sasan, nia prontu toba iha fatin refere.
Polítika
MSSI Tau Prioridade ba Asuntu EhD no Idozu iha Orsamentu 2024
MSSI tau prioridade ba asuntu ema ho defisiénsia, idozu, no direitu ba labarik iha orsamentu jerál tinan 2024 ninian.
Sosiál
Komunidade Balu ba Hariis Fali iha Bee Matan Tohumeta, BTL Sei Haruka Karta ba PNTL
BTL, EP sei haruka karta ba PNTL hodi asegura bee matan Tohumeta hodi evita komunidade sira labele ba hariis tan iha ne'ebá iha futuru.
Edukasaun
Xanana Husu ba Bispu Na'in Tolu Hodi Halo Mudansa ba Sistema Edukasaun Iha UCT
PM Xanana husu ba Bispu na'in tolu hodi halo mudansa ba sistema edukasaun iha UCT atu bele diferente ho universidade no institutu superiór sira seluk.
Edukasaun
Ministériu Edukasaun Sei Harii Eskola Primária Ida iha Aldeia Ilatbote
Ministériu Edukasaun sei harii eskola Primária ida iha aldeia Ilatbote, Kailaku hodi fasilita estudante sira iha aldeia refere bele asesu ba iha eskola ne'ebé mak besik.
Seguransa
Ekipa Konjunta PNTL Kaptura Suspetu Na'in Rua Ne'ebé Na'ok Laptop Iha Dili
Ekipa konjunta hosi PNTL kaptura suspeitu hamutuk na'in rua ne'ebé mak komete iha kazu na'ok laptop iha Dili.
Sosiál
Ahi Han Motuk Komunidade Ida nia Uma iha Suku Grotu
Ahi han motuk uma komunidade ida iha suku Grotu postu adminístrativu Same munisípiu Manufahi.
Edukasaun
ME Halo Abertura ba Levantamentu Dadus Profesór Sira Nian iha Territóriu Nasionál
ME halo abertura levantamentu dadus profesór sira-nian iha munisípiu hotu inklui RAEOA.
Seguransa
MI Planeia Reabilita Eskuadra no Harii Kuartél PNTL iha Munisípiu Aileu
MI planeia reabilita eskuadra no harii kuartél PNTL iha munisípiu Aileu hodi PNTL sira iha munisípiu refere bele hala'o sira-nia servisu ho di'ak liután.