
Dili, 8 Novebru 2022 - Primeiru-ministru Taur Matan Ruak iha plenáriu debate jeneralidade OJE 2023 iha Parlamentu Nasionál, fó komentáriu kona-ba polítika, sustentabilidade, no produtividade ne’ebé mak Timor News deskreve hanesan iha tuirmai ne’e.
Asuntu polítiku - prosesu hotu-hotu, polítiku ka sosiál, ita ema mak lídera, no tanba ne'e, iha problema rua ne’ebé baibain ita enfrenta. Primeiru mak soke personalidade - sé ita la kontrola ita-nia-an entaun sei kria problema. Atu evita ida-ne’e, primeiru prinsípiu ne’ebé ita tenke observa mak respeitu, no respeitu ne’e importante. Segundu, kuandu ita iha respeitu, diálogu iha - kuandu iha diálogu, armonia iha - kuandu iha armonia, kooperasaun iha - no kuandu iha kooperasaun, prosperiedade iha. Segundu maka soke ideia - iha nasaun demokrátiku ida-ne’e normal. Maibé, nia iha buat rua ne’ebé ita tenke tau-matan. Ida, ita tenke hatene katak buat loos ne’e la’os ita-nian, la pertense ema ida, no kuandu ita rekoñese ida-ne’e, ita sei aseita ema seluk-nia opiniaun. Rua, lialoos hotu-hotu ne’ebé ita buka iha de’it funsaun ba ita-nia povu no ita-nia nasaun, mas kuandu ita laiha dalan ba halo entendimentu, entaun sei hamosu soke personalidade.
Asuntu sustentabilidade - sustentabilidade eziste wainhira buat ne’ebé ita gasta menus hosi buat ne’ebé ita produz. Iha ita-nia nasaun akontese kontráriu, agora eziste sustentabilidade? La eziste. Saída mak ita halo? Ita halo ezersísiu para iha-ne’e ba oin ita asegura iha posibilidade nia-laran sustentabilidade ekstensaun vida ita-nia fundu nian.
Asuntu produtividade - ita seidauk halo investimentu produtividade barak. Sé ita-boot sira hare’e iha setór ekonómiku mínimu, dadaun ne’e mak hasa’e setór sosiál. Setór ida ne’ebé absorve rekursu boot liu maka institusionál. Agora, ita prontu para halo alterasaun? Iha funsionamentu organizasaun ida gastu operasionál tenke kiik liu gastu investimentu, ita-nia kazu gastu ida-ne’e boot. Ita-nia orsamentu ida ne’ebé ita investe oituan liu kompara ho ida ne’ebé ita gasta. Tanba ne’e, iha Kongressu FRETILIN nian ha’u hateten, partidu boot rua - FRETILIN ho CNRT - iha responsabilidade boot ba buat ne’ebé sira rasik harii, sira tenke asume sé lakoi hakoi ita-nia nasaun. Tanba ne’e ita tenke halo reforma iha administarasaun estadu no administrasaun públika, ita brani halo ida-ne’e? Ita bele halo ida-ne'e sé partidu sira halo polítika la’os para atu hetan eleisoins ba tinan lima mas atu evita nasaun hakoi-an.
Fonte: Mídia Gabinete do Primeiro-Ministro (GPM)














