PRIMEIRU-MINISTRU: POLÍTIKA, SUSTENTABILIDADE, NO PRODUTIVIDADE

Dili, 8 Novebru 2022 - Primeiru-ministru Taur Matan Ruak iha plenáriu debate jeneralidade OJE 2023 iha Parlamentu Nasionál, fó komentáriu kona-ba polítika, sustentabilidade, no produtividade ne’ebé mak Timor News deskreve hanesan iha tuirmai ne’e.

Asuntu polítiku  - prosesu hotu-hotu, polítiku ka sosiál, ita ema mak lídera, no tanba ne'e, iha problema rua ne’ebé baibain ita enfrenta. Primeiru mak soke personalidade - sé ita la kontrola ita-nia-an entaun sei kria problema. Atu evita ida-ne’e, primeiru prinsípiu ne’ebé ita tenke observa mak respeitu, no respeitu ne’e importante. Segundu, kuandu ita iha respeitu, diálogu iha - kuandu iha diálogu, armonia iha - kuandu iha armonia, kooperasaun iha - no kuandu iha kooperasaun, prosperiedade iha. Segundu maka soke ideia - iha nasaun demokrátiku ida-ne’e normal. Maibé, nia iha buat rua ne’ebé ita tenke tau-matan. Ida, ita tenke hatene katak buat loos ne’e la’os ita-nian, la pertense ema ida, no kuandu ita rekoñese ida-ne’e, ita sei aseita ema seluk-nia opiniaun. Rua, lialoos hotu-hotu ne’ebé ita buka iha de’it funsaun ba ita-nia povu no ita-nia nasaun, mas kuandu ita laiha dalan ba halo entendimentu, entaun sei hamosu soke personalidade. 

Asuntu sustentabilidade - sustentabilidade eziste wainhira buat ne’ebé ita gasta menus hosi buat ne’ebé ita produz. Iha ita-nia nasaun akontese kontráriu, agora eziste sustentabilidade? La eziste. Saída mak ita halo? Ita halo ezersísiu para iha-ne’e ba oin ita asegura iha posibilidade nia-laran sustentabilidade ekstensaun vida ita-nia fundu nian. 

Asuntu produtividade - ita seidauk halo investimentu produtividade barak. Sé ita-boot sira hare’e iha setór ekonómiku mínimu, dadaun ne’e mak hasa’e setór sosiál. Setór ida ne’ebé absorve rekursu boot liu maka institusionál. Agora, ita prontu para halo alterasaun? Iha funsionamentu organizasaun ida gastu operasionál tenke kiik liu gastu investimentu, ita-nia kazu gastu ida-ne’e boot. Ita-nia orsamentu ida ne’ebé ita investe oituan liu kompara ho ida ne’ebé ita gasta. Tanba ne’e, iha Kongressu FRETILIN nian ha’u hateten, partidu boot rua - FRETILIN ho CNRT - iha responsabilidade boot ba buat ne’ebé sira rasik harii, sira tenke asume sé lakoi hakoi ita-nia nasaun. Tanba ne’e ita tenke halo reforma iha administarasaun estadu no administrasaun públika, ita brani halo ida-ne’e? Ita bele halo ida-ne'e sé partidu sira halo polítika la’os para atu hetan eleisoins ba tinan lima mas atu evita nasaun hakoi-an.

Fonte: Mídia Gabinete do Primeiro-Ministro (GPM)
Polítika
SEFOPE Despede Timor-oan Na’in-23 Hodi ba Servisu iha Austrália
Família hosi Timor-oan na’in-23 ne’ebé atu ba servisu iha Australia liuhosi programa PALM partisipa serimónia despedida no asina deklarasaun ho SEFOPE.
Saúde
Iha 2021 Timor-Leste Rejista Ona Kazu Foun HIV-SIDA 192 Tanba Prostituisaun No Seksu Livre Buras
Kazu HIV-SIDA kontinua aumenta, Autoridade apela labele halo seksu livre sein sakramentu kaben.
Dezenvolvimentu
Governu Nia Implementasaun Programa ‘Uma Kbiit-Laek’ Atinje 3.7%
Implementasaun programa uma kbiit-laek iha teritóriu nasionál atinje 3.7%.
Saúde
MS: Poluisaun Iha Timor-Leste Halo Kazu Moras Oioin Aumenta
MS konsidera poluisaun sai kauza ida ne’ebé hamosu moras oioin iha Timor-Leste.
Polítika
Kamboja Iha Komitmentu ba Vou Direitu Entre Kamboja No Timor-Leste
Kamboja iha komitmentu bo’ot atu iha aviaun ida ne’ebé semo direita hosi Kamboja mai iha Timor-Leste.
Teknolojia
Google Anúnsia Bard AI Hodi Responde ba ChatGPT
Google anúnsia teknolojia intelijénsia-artifisial ida hanaran Bard ne'ebé sei kompete diretamente ho rivál ChatGPT.
Internasionál
Otto Addo: Ronaldo Hetan Prezente Espesiál Ida Hosi Arbitru
Iha realidade Ronaldo-nia golu ne’e nu’udar prezente espesiál ida hosi arbitru.
Sosiál
Xefe suku Aitemua husik hela ninia responsabilidade hodi ba tiha servisu iha Austrália
Xefe suku Aitemua, Valente Soares husik hela ninia responsabilidade hodi ba tiha servisu iha Austrália la ho koñesimentu hosi autoridade postu no munisipál sira.
Polítika
Investór Internasionál Sira iha Interese Atu Investe iha Baukau
Investidór internasionál sira haree ona fatin iha Baukau hodi halo investimentu iha área sira hanesan aeroportu, turizmu, otelaria, sentru negósiu, bankária, ospitál, no seluk tán.
Polítika
Primeiru-Ministru: Polítika, Sustentabilidade, no Produtividade
Ita bele halo reforma iha administarasaun estadu no administrasaun públika sé partidu sira halo polítika la’os de'it para atu hetan eleisoins ba tinan lima mas atu evita nasaun hakoi-an.
Sosiál
Manufahi Loke Feira Fulan Ida Hodi Komemora Dékada Ida Selebrasaun Ofisiál Revolusaun Manufahi 1912
Administradór Manufahi halo abertura ba feira selebrasaun ofisiál dékada ida no tinan atus-ida funu revolusaun Manufahi 1912 iha Luak, Manufahi.
Dezenvolvimentu
Abertura Forum Juventude Pra-Akampamentu Kompetisaun Negósiu Inovativu III Ba Rejiaun Leste
Governu no UNDP halo abertura ba forum foinsa’e pra-akampamentu Kompetisaun Negósiu Inovativu III MTCI 2022 ba Rejiaun Leste iha Baukau.
Polítika
Implementasaun PED Durante Períodu 2011-2020 Atinji De’it 26% Tanba Kuaze Metade Laiha Sasukat
Implementasaun hosi metas ne’ebé define ba faze I (2011-2015) no faze II (2015-2020) PED nian atinje deit 26% tanba kuaze metade hosi metas jerál liu no la iha sasukat.
Polítika
Feto Nu’udar Ajente Transformasaun no Mudansa
Primeiru-Ministru: Feto Nu’udar Ajente Transformasaun no Mudansa iha Família, Servisu Fatin, no komunidade.
Seguransa
Servisu Migrasaun Sosializa Lei Migrasaun Hodi Prevene Krime Tráfiku Umanu no Krimi Organizadu
Servisu Migrasaun ho IOM sosializa lei migrasaun no azilu iha RAEOA.
Polítika
SEFOPE Despede Timor-oan Na’in-23 Hodi ba Servisu iha Austrália
Família hosi Timor-oan na’in-23 ne’ebé atu ba servisu iha Australia liuhosi programa PALM partisipa serimónia despedida no asina deklarasaun ho SEFOPE.